Nedjelja
13. rujna
1. VRIJEME ŽALOSTI
a. Opišite dubinu Jakovljeve tuge kad je smatrao da je Josip mrtav i kakav je to dojam ostavilo na njegove sinove koji su bili krivi. Postanak 37:33–35.
„[Jakovljevi sinovi] su sa strahom iščekivali ovaj prizor, ali nisu očekivali bol koja razdire srce, potpuno odavanje tuzi koje su bili prisiljeni gledati. „Haljina je moga sina!” rekao je Jakov, „Divlja ga je zvijer rastrgla!” Njegovi su ga sinovi i kćeri uzalud pokušavali utješiti. On „razdere svoje haljine, stavi pokorničku kostrijet oko bokova, i dugo vremena oplakivaše svoga sina”. Činilo se da vrijeme ne može olakšati njegovu bol. „Ne, sići ću u grob k sinu svome tugujući!” bio je njegov očajnički uzvik. Mladići, užasnuti onim što su učinili, ali bojeći se i očevih ukora, u svojim su srcima skrivali znanje o svojoj krivnji, koja se čak i njima činila velikom.“ —Patrijarsi i proroci, str. 212.
b. Što tuga treba izgraditi i razviti u nama? Jakov 1:3, 4.
„Bog je predvidio poteškoće s kojima će se Njegovi sluge sučeliti, pa da bi njihov rad bio besprijekoran, dao je upute Crkvi da ih javno odvoji za propovjedničku službu… Iskušenja će doći, ali ona su dokaz da smo djeca Božja. ”—Sluge evanđelja, str. 441 (1892).
Ponedjeljak
14. rujna
2. RAST U MILOSTI
a. Kako je Jakovljev karakter sazrio nakon mučne noći molitve za njega i njegovu obitelj kod Betela? Psalam 92:12–15.
„Jakov je izabrao nasljeđe vjere. On ga je pokušao dobiti lukavstvom, prijevarom i lažima, ali Bog je dopustio da ga njegov grijeh potakne na promjenu. Ipak, tijekom svih gorkih iskustava u kasnijim godinama njegova života Jakov nikada nije odstupio od svoje namjere ili porekao svoj izbor. Naučio je da se pribjegavanjem ljudskoj vještini i lukavstvu da dobije blagoslov on borio protiv Boga. Nakon noći borbe na potoku Jaboku Jakov je postao drugi čovjek. Iskorijenjena je samouvjerenost. Njegovo se lukavstvo otada više nije vidjelo. Umjesto lukavstva i prijevare njegov je život bio obilježen jednostavnošću i istinom. On je naučio pouku o jednostavnom oslanjanju na Svemoćnu ruku, u kušnjama i teškoćama on se ponizno pokoravao Božjoj volji. Niske osobine njegova karaktera izgorjele su u ognjenoj peći, istinsko je zlato prečišćeno dok se u Jakovu nije pojavila nepomućena vjera Abrahama i Izaka.“ —Patrijarsi i proroci, str. 208.
b. Koje Jakovljevo nasljeđe Bog želi dati našim obiteljima? Izaija 8:16–18; Ponovljeni zakon 29:29.
„Otac je u određenom smislu svećenik obitelji koji na Božji oltar prinosi jutarnje i večernje žrtve, dok se supruga i djeca ujedinjuju u molitvi i hvali. U takvom će domu boraviti Isus i zahvaljujući Njegovom oživljavajućem utjecaju, usred uzvišenijih prizora, između radosnih roditeljskih usklika trebaju se čuti riječi: „Evo, ja i djeca koju mi Jahve dade.” (Izaija 8:18). Spašeni, spašeni, za vječnost spašeni, oslobođeni pokvarenosti koja je u svijetu zbog požude i zahvaljujući Kristovim zaslugama baštinici besmrtnosti! Vidjela sam da malo očeva shvaća svoju odgovornost. Oni nisu naučili vladati sobom i dok ne nauče tu lekciju, jako slabo će moći vladati svojom djecom. Savršeno samosvladavanje djelovat će kao čarolija na obitelj. Kad se to ostvari, velika će pobjeda biti izvojevana. Tada će moći odgajati svoju djecu u samosvladavanju.“ —Svjedočanstva, knj. 1, str. 547.
Utorak
15. rujna
3. SLABA OBITELJ VJERE
a. Kad su Jakovljevi sinovi stajali pred upraviteljem Egipta (koji je, iako to oni nisu znali, bio Josip), što je otkrilo promjenu u njihovom stavu? Postanak 42:21.
„U godinama nakon što je Josip bio odvojen od svoje braće, karakter Jakovljevih sinova se promijenio. Oni su bili zavidni, nemirni, varljivi, surovi i osvetljivi, ali sada iskušani nesrećom oni su se pokazali kao nesebični, odani jedni drugima, odani svom ocu i podložni njegovu autoriteti, premda su i sami bili sredovječni ljudi.“ —Patrijarsi i proroci, str. 225.
„Josip je bio zadovoljan. U svojoj je braći vidio plodove istinskog pokajanja.“— Patrijarsi i proroci, str. 230.
b. Nakon toliko godina kušnji u životima Jakova i njegove djece, gdje je ustrajni patrijarh pozvan otići? Postanak 45:9, 25–28.
c. Koji je bio jedini razlog zbog kojeg je Jakov znao da je ovo korak koji treba učiniti – i zašto je Gospod to omogućio? Postanak 46:1–5; Psalam 103:13.
„Abraham je dobio obećanje o potomstvu nebrojenom poput zvijezda, ali zasad se izabrani narod polako umnožavao. Kanaanska zemlja sada nije nudila prostora za razvitak naroda kakav je bio prorečen. Kanaanom su vladala moćna poganska plemena, ali oni nisu trebali biti lišeni svog posjeda do „četvrtog naraštaja”… Prvo, prema božanskoj uredbi, nisu mogli učiniti, a da su se pomiješali s Kanaancima, došli bi u opasnost da ih oni navedu na idolopoklonstvo. Međutim, Egipat je nudio potrebne uvjete za ispunjenje božanskog cilja. Dio zemlje, dobro navodnjen i plodan, bio im je na raspolaganju, pružajući sve prednosti za njihov brz rast. A gađenje s kojim su se trebali suočiti u Egiptu, jer je svaki pastir „odvratan Egipćanima”, trebalo im je pomoći da ostanu zaseban i odvojeni narod i spriječiti ih da sudjeluju u egipatskom idolopoklonstvu.“ —Patrijarsi i proroci, str. 232.
Srijeda
16. rujna
4. BLAGOSLOVLJENI TRENUCI
a. Opišite ponovni susret Jakova i Josipa. Postanak 46:28–30.
„Kad je stigla u Egipat, skupina se odmah uputila u Gošen. Tamo je došao i Josip u svojoj državničkoj kočiji i s prinčevskom pratnjom. Zaboravio je dostojanstvo svog položaja i bogatstvo koje ga je okruživalo, a samo je jedna misao ispunjavala njegov um, samo jedna čežnja je dirala njegovo srce. Kad je ugledao putnike kako dolaze, ljubav koja je tijekom mnogo godina bila potiskivana više se nije mogla zaustaviti. On je skočio sa svoje kočije i požurio naprijed da pozdravi svog oca.“ —Patrijarsi i proroci, str. 233.
b. Ispričajte susret Jakova i faraona. Postanak 47:7–10.
„Patrijarh je u kraljevskoj palači bio stranac, ali usred mirnih prizora prirode on je razgovarao s moćnijim Kraljem, i sada svjestan svoje nadmoći, on je podigao svoju ruku i blagoslovio faraona.“ —Patrijarsi i proroci, str. 233.
c. Kakvo je bilo Jakovljevo iskustvo u Egiptu? Postanak 47:27, 28.
„Jakov je u svom prvom pozdravu Josipu govorio kao da je s ovim radosnim svršetkom njegovog dugog razdoblja brige i žalosti bio spreman umrijeti. Međutim, u mirnom zaklonu Gošena njemu je darovano još sedamnaest godina. Za razliku od prethodnih, ovo su bile sretne godine. U svojim je sinovima vidio dokaz istinskog pokajanja, gledao je svoju obitelj okruženu svim uvjetima nužnim za razvitak velikog naroda, i on se vjerom držao obećanja o njihovom budućem naseljavanju Kanaana. On sam je bio okružen ljubavlju i milošću što ih je samo upravitelj cijelog Egipta mogao dati, i sretan u društvu svog dugo izgubljenog sina on je u miru sišao u grob.“ —Patrijarsi i proroci, str. 233.
d. Unatoč tome što mu je u Egiptu bilo ugodno, koja usrdna molba je otkrila koliko snažno je Jakov vjerovao u Božja obećanja ? Postanak 47:29–31.
Četvrtak
17. rujna
5. USMJERAVANJE NA BUDUĆNOST
a. Što pokazuje Jakovljevu proročku pronicljivost u pogledu Josipovih sinova? Hebrejima 11:21; Postanak 48:8, 9, 17–19.
b. Kako je ovo proročanstvo uskoro trebalo biti ispunjeno? Brojevi 1:33–35; 2:21, 24; Ponovljeni zakon 33:16, 17.
c. Kako iskustvo Jakova i njegovi sinova treba motivirati nas danas? Rimljanima 12:1, 2.
„Sila zla u njegovoj vlastitoj prirodi bila je slomljena. Njegov karakter je bio preobražen.
U mraku je zasjala svjetlost. Razmišljajući o svom proteklom životu, priznao je da ga je Božja ruka održavala ,,Bog, koji me je hranio od kako sam postao do današnjega dana, Anđeo, koji me je izbavljao od svakoga zla“ (Postanak 48:1,16).
Isto iskustvo se ponovilo u povijesti Jakovljevih sinova, grijeh je izazvao odmazdu, a pokajanje donijelo plod pravde na život.
Bog ne ukida svoje zakone. On ne radi nasuprot njima. Posljedice grijeha ne poništava. Ali, On preinačuje. Njegovom milošću prokletstvo se pretvara u blagoslov.“—Odgoj, str. 147, 148.
Petak
18. rujna
PITANJA ZA OSOBNO RAZMIŠLJANJE
1. Što može biti stvarna svrha iskušenja s kojim se trenutno suočavam?
2. Opišite Božji plan za očeve današnjice.
3. Zašto je Egipat bio pogodno mjesto za Božji narod – ali samo privremeno?
4. Što trebamo naučiti iz Jakovljevog stava dok je kratko bio u Egiptu?
5. Kako se odlutali članovi moje obitelji mogu promijeniti kao što je to bio slučaj kod Jakovljeve obitelji?