Back to top

Sabbath Bible Lessons

Lutanje kroz pustinju (1)

 <<    >> 
6. lekcija Subota, 8. veljače 2020.

Izlazak iz Egipta

„Na svršetku tih četiri stotine i trideset godina, toga istoga dana, sve vojske Gospodnje iziđoše iz zemlje egipatske.“ Izlazak 12,41.

„Međutim, poput zvijezda koje se kreću određenim putanjama kroz beskrajna prostranstva, Božje namjere ne poznaju žurbu ni zakašnjenje.” —Želja vjekova, str. 32.

Predlažemo da pročitate:   Patrijarsi i proroci, str. 281–283. 

Nedjelja 2. veljače

1. PRIPREMA ZA IZLAZAK

a. Što su Izraelci tražili za svoj naporni rad i patnju u Egiptu i kako su Egipćani ispoštovali ovaj zahtjev? Izlazak 12,33. 35. 36.

b. Opišite zajednicu koja je napustila Egipat. Izlazak 12,37–39.

„Veliki je bio broj Egipćana koji su pokazivanjem znaka i čudesa bili navedeni da Hebrejskog Boga priznaju za jedinog i pravog Boga. Zavjetovali su se da će izraelski Bog ubuduće biti njihov Bog. Odlučivši se da napuste Egipat, pošli su sa sinovima Izraelovim da služe njihovom Bogu.” —Biblijski komentari, 1. str. 1101.

„Prilikom izlaska bilo je „oko šest stotina tisuća pješaka, osim žena i djece”. U tom mnoštvu nisu samo bili oni koje je pokrenula vjera u Boga Izraelova, već mnogo onih koji su željeli pobjeći od zala ili koji su slijedili mnoštvo iz puke radoznalosti i uzbuđenja. Izraelcima je ova skupina ljudi uvijek bila smetnja i zamka.” —Patrijarsi i proroci, str. 281.


Ponedjeljak 3. veljače

2. PRISJEĆANJE BORAVLJENJA

a. Koliko dugo su Abraham i njegovi potomci živjeli među strancima i tijekom koje generacije je njihov boravak u Egiptu okončan? Izlazak 12,40.41; Postanak 15,13–16.

b. Kako smo i mi došljaci na ovoj zemlji? Hebrejima 11,13–16.

„Svojim djelima [učenici] su svakodnevno svjedočili da ovaj svijet nije njihov dom; njihovo državljanstvo je bilo nebesko; oni su tražili bolju, nebesku zemlju. Njihovi razgovori i privrženosti su bili vezani za nebeske stvari. Bili su u svijetu, ali ne od svijeta; u duhu i u praksi su bili odvojeni od svjetskih načela i običaja. Njihov svakodnevni primjer je svjedočio kako oni žive za slavu Božju. Njihov glavni interes, kao i njihovog Gospodina, je bio spašavanje duša”—Lift Him Up, str. 325.

c. U obilježavanju pashe, koji zahtjev je Bog postavio za provorođence od ljudi i od životinja? Izlazak 13,2. 11–15; Brojevi 3,13. Koju pouku je ovaj zakon naučavao?

„Nadalje, Gospodu su pripadali prvorođeno dijete i životinja, a otkupljivali su se otkupom kao priznanjem da bi za pomora egipatskih prvorođenaca izraelski prvorođenci, premda milostivo zaštićeni, bili izloženi istoj opasnosti da nije bilo žrtve pomirenja.” —Patrijarsi i proroci, str. 274.

„Kad je uspostavljena služba u Šatoru, Gospodin je izabrao Levijevo pleme, umjesto prvenaca iz cijelog Izraela, da služi u Svetištu. Međutim, prvenca su još smatrali Gospodnjim vlasništvom i stoga se on trebao otkupiti.

Tako je zakon o posvećenju prvenca postao vrlo značajan. Premda je bio uspomena na Gospodnje čudesno izbavljenje Izraelove djece, on je prikazivao još veće oslobođenje koje će izvojevati jedinorodni Božji Sin. Kao što je krv kojom su bili poprskani dovratnici spasila prvence u Izraelu, tako Kristova krv ima moć spasiti svijet.” —Želja vjekova, str. 51.


Utorak 4. veljače

3. SLIJEDITI BOŽJE VODSTVO

a. Koju Josipovu želju su Izraelci ispunili kad su napuštali Egipat? Postanak 50,25; Izlazak 13,19.

„Izraelci su prilikom izlaska iz Egipta ponijeli dragocjeno naslijeđe, Josipove kosti, koje su tako dugo čekale ispunjenje Božjeg obećanja, a koje su, tijekom mračnih dana ropstva, bile podsjetnik na njihovo oslobođenje.” —Patrijarsi i proroci, str. 282.

b. Zašto su išli dužim, okolnim putem, umjesto da su odvedeni izravno u obećanu zemlju? Izlazak 13,17.18.

„Umjesto da pođu najkraćim putem u Kanaan, kroz filistejsku zemlju, Gospod ih je usmjerio prema jugu, prema obali Crvenog mora. „Bog je, naime, rekao: ‘Mogao bi se narod predomisliti i vratiti u Egipat kad vidi ratovanje.’” Da su pokušali proći kroz filistejsku zemlju, naišli bi na protivljenje, jer Filistejci, smatrajući ih robovima koji bježe od svojih gospodara, ne bi oklijevali napasti ih. Izraelci su bili slabo pripremljeni za sukob s tako moćnim i ratobornim narodom. Oni su nedovoljno poznavali Boga i imali malo vjere u Njega te bi se obeshrabrili i prestrašili. Oni su bili nenaoružani i nenavikli na rat, njihov je duh bio oslabljen dugim robovanjem, a imali su i žene, djecu, sitnu i krupnu stoku. Vodeći ih prema Crvenom moru Gospod se pokazao kao sažaljiv i razuman Bog.” —Patrijarsi i proroci, str. 282.

c. Kad nam se čini da nas Bog vodi na način koji ne razumijemo, kao što je to bio slučaj s djecom Izraelovom, čega se trebamo sjetiti? Ivan 13,7.

„Naše kušnje su često takve da nam se čine skoro nepodnošljivima, kakve bi sigurno i bile da nema Božje pomoći. Ako se ne oslonimo na Njega, potonut ćemo pod teretom odgovornosti koje sa sobom nose samo tugu i jad. Ali ako Krista učinimo svojim pouzdanikom, nećemo potonuti pod težinom kušnji. Kad se sve čini mračno i neobjašnjivo, trebamo imati povjerenja u Njegovu ljubav; moramo ponavljati riječi koje je Krist izgovorio našoj duši: „Što ja činim, ne možeš razumjeti sada, ali ćeš razumjeti poslije.” —Moj život danas, str. 184.


Srijeda 5. veljače

4. VIDLJIVI ZNACI BOŽJEG VODSTVA

a. Odakle su djeca Izraelova krenula na svoje putovanje? Gdje je bilo njihovo prvo i drugo stajalište? Izlazak 12,37; 13,20.

b. Što je Bog poslao da vodi Njegov narod tijekom putovanja danju i noću? Izlazak 13,21.22; Psalam 105,39.

„Stup njihovog nevidljivog Vođe uvijek je bio pred njima. Oblak je danju usmjeravao njihovo putovanje ili se širio kao svod nad mnoštvom. On je služio kao zaštita od sunčane žege, a svojim hladom i vlagom pružao osvježenje u isušenoj, žednoj pustinji. Noću je postajao stup od ognja koji je osvjetljavao tabor i neprekidno svjedočio o božanskoj prisutnosti.” —Patrijarsi i proroci, str. 282.

c. Kako Izaija opisuje Božju brigu za svoj narod u posljednjem sukobu, dok se približavaju nebeskom domu? Izaija 4,5.6.

„U jednom od najljepših i najutješnijih ulomaka u Izaijinim proročanstvima, spominje se stup od oblaka i ognja koji predstavlja Božju brigu za Njegov narod u posljednjoj velikoj borbi protiv sila zla: ‘Sazdat će Jahve nad svom Gorom sionskom i nad svima što ondje budu zborovali oblak s dimom danju, a noću sjaj ognja žarkoga. Jer, vrh svega, slava će biti zaklon i sjenica da zasjenjuje danju od pripeke, štit i utočište od pljuska i oluje.“ (Izaija 4,5.6.) — Patrijarsi i proroci, str. 283.

„U vrijeme iskušenja koje nam predstoji, sigurnost Božje zaštite bit će zajamčena onima koji Kristov nalog o trpljenju održe do kraja... Dok je za one koji uporno odbacuju Njegovu milost strašan kao 'lav od koljena Judina', za poslušne i vjerne On je 'bezazleno i prečisto Janje Božje'. Stub od oblaka, koji prestupnicima Božjeg zakona nagovještava gnjev i zadaje im zasluženi strah, onima koji drže Njegove zapovijedi donosi svjetlost, sreću i oslobođenje. Ruka koja je dovoljno jaka da pobunjenicima zada smrtni udarac, bit će dovoljno jaka i da oslobodi one koji ostanu vjerni. Svaki vjernik bit će pronađen i konačnim prikupljanjem sigurno obuhvaćen. 'I poslat će anđele svoje s velikim glasom trubnim; i sabrat će izabrane Njegove od četiri vjetra, od kraja do kraja nebesa' (Matej 24,31).“—6. Svjedočanstvo, str. 404.


Četvrtak 6. veljače

5. FARAON PROGONI IZRAELCE

a. Koju uputu i upozorenje je Gospod poslao Izraelcima uoči neposredne opasnosti? Izlazak 14,1–4.

b. S kojim brojnim snagama je faraon progonio bjegunce i gdje ih je sustigao? Izlazak 14,5–9.

„Kralj je bio odlučan da Izraelce prestraši velikim prikazom svoje sile. Egipćani su se bojali da ih njihovo prisilno pokoravanje izraelskom Bogu ne izloži poruzi drugih naroda, ali ako sada pokažu svoju silu i vrate bjegunce, oni će opravdati svoju slavu i vratiti robove u službu.“ —Patrijarsi i proroci, str. 283.

c. U našoj osobnoj borbi za slobodu od Sotonske vlasti, koje obećanje nas treba nadahnuti pouzdanjem u izbavljenje? Izaija 49,24. 25.

„Duhovi tame borit će se za dušu koja je ranije bila pod njihovom vlašću, ali Božji anđeli borit će se za tu dušu sa silom koja će nadvladati. Gospodin kaže: „Može li se otet plijen junaku? Može li sužanj pobjeć pobjedniku? Da, ovako govori Jahve: Bit će oduzet sužanj junaku, pobjeći će plijen pobjedniku! S onima koji se s tobom spore ja ću se sporiti, tvoju djecu ja ću izbaviti.” (Izaija 49,24. 25.) —Želja vjekova, str. 258.


Petak 7. veljače

PITANJA ZA OSOBNO RAZMIŠLJANJE

1. Kako mi možemo biti slični miješanom mnoštvu u našim motivima za službu Bogu?

2. Kako možemo pokazati da smo samo došljaci na ovoj zemlji?

3. Zašto su Izraelci, na početku svojeg putovanja, morali ići duljim putem? Što mi trebamo naučiti iz njihovog iskustva?

4. Kako će stup od oblaka i od ognja ponovno služiti Božjem narodu u sukobu koji je pred nama?

5. Što su Egipćani željeli ponovno zadobiti kad su odlučili progoniti Izraelce?

 <<    >>