Back to top

Sabbath Bible Lessons

Opravdanje Vjerom

 <<    >> 
3. lekcija Subota, 21. listopada 2017.

Božji plan za naše spasenje

„I gotovo sve se krvlju čisti po zakonu, i bez prolijevanja krvi ne biva oprost.“ – Hebrejima 9:22.

„Kroz Krista čovjeku je pružena mogućnost obnove i pomirenja. Križ Golgote premostio je jaz koji je stvorio grijeh.“ – Odabrane poruke 1, str. 349.

Pročitati:   Patrijarsi i proroci, 63–79. 

Nedjelja 15. listopada

1. PLAN OTKUPLJENJA OTKRIVEN

a. Koje je obećanje o otkupljenju Bog dao Adamu i Evi? Postanak 3:15; Galaćanima 3:16.

„(Nebeski anđeli) su uvjeravali Adama i Evu da, i uz svoj veliki grijeh, neće biti potpuno prepušteni Sotoninoj vlasti. Božji Sin se ponudio da ih svojom smrću otkupi od kazne koju su zaslužili svojim prekršajem. Bit će im dano određeno vrijeme kušanja i probe, pa će pokajanjem i vjerom u Krista moći ponovno postati Božja djeca.“ – Patrijarsi i proroci, str. 66.

b. Koja je preobražujuća milost sadržana u obećanju o otkupljenju, i zašto je to potrebno? Galaćanima 3:14; Ivan 3:5.

„Samo milost koju Krist usađuje u dušu rađa u čovjeku neprijateljstvo prema Sotoni. Bez ove milosti koja preporađa i obnavlja dušu, čovjek bi ostao Sotonin rob – sluga uvijek spreman raditi ono što mu on naredi. Ali kad jedna duša prihvati nova načela života onda nastaje borba tamo gde je do tada vladao mir. Snaga koju samo Krist daje čovjeku osposobljava ga da se odupre nasilniku i uzurpatoru. Svaka duša koja prema grijehu umjesto ljubavi pokazuje gnušanje i odvratnost, svaka duša koja strastima koje teže zagospodariti njome pruža otpor i pobjeđuje ih, pokazuje time da u njoj djeluje ono načelo koje dolazi odozgo s neba.“ – Vjekovni sukob, str. 506.


Ponedjeljak 16. listopada

2. ODOBREN SAMO JEDAN PLAN

a. Koji je ključni element u planu spasenja i što on označava? Hebrejima 9:22; Levitski zakon 17:11.

„Krist je Janje koje je zaklano od postanka svijeta. Mnogima je bilo tajna zašto se u starom zavjetu zahtijevalo tako puno žrtava, zašto je tako puno krvavih žrtava bilo položeno na žrtvenik. Međutim, velika istina koja je morala biti uzdignuta pred očima ljudi, upisana u njihov um i u njihovo srce bila je da 'bez prolijevanja krvi nema oprosta' (Hebrejima 9:22). Svaka krvava žrtva prikazivala je 'Janje Božje koje uze na se grijehe svijeta' (Ivan 1:29).“ – Naše visoko zvanje, str. 47.

b. Što pokazuje da Kain nije cijelim srcem prihvatio božanski plan? Postanak 4:3-5.

„(Kain i Abel) znali su da prinošenje žrtava zapravo izražava vjeru u Spasitelja koji je samim žrtvama slikovito prikazan, i priznanje da za oprost grijeha u potpunosti ovise o Njemu; a znali su isto tako da prilagođavanjem tom božanskom planu predviđenom za njihovo otkupljenje pružaju dokaz o svom pokoravanju Božjoj volji. Bez prolijevanja krvi nije bilo oprosta grijeha; i oni su žrtvovanjem prve mladunčadi iz svojih stada trebali pokazati svoju vjeru u Kristovu krv kao obećanu žrtvu ispaštanja i pomirenja. Osim toga, trebali su prinositi Gospodu i prve plodove zemlje kao žrtvu zahvalnosti.“ – Patrijarsi i proroci, str. 71.

c. Što je Bog rekao Kainu u pogledu božanskog plana, i što je Kain svojim odgovorom otkrio o sebi? Postanak 4:6-8.

„(Kain) je smatrao da su njegovi osobni planovi bolji i da će se Gospod složiti s njegovim zaključcima. Svojim prinosima nije priznavao ovisnost o Kristu. Smatrao je da je Bog nepravedno i grubo postupio prema njegovom ocu Adamu kada ga je istjerao iz Edena. Sama pomisao da mu preko žrtava treba stalno pred očima lebdjeti grijeh i da prinoseći krv zaklanog janjeta treba izraziti ili priznati svoju ovisnost o sili koja je izvan njega, bila je mučenje za ponositi Kainov duh.“ – Svjedočanstva za propovjednike, str. 77, 78.


Utorak 17. listopada

3. SAMOPRAVEDNOST OBEZVRJEĐUJE BOŽJI PLAN

a. Koja Isusova parabola prikazuje zabludu pouzdanja u sebe zbog opravdanja? Luka 18:9-14.

„Farizej je pošao u hram pomoliti se, ali ne zato što je osjećao da je grešnik kojem je potreban oprost, već samo zato da bi razmetljivo istaknuo svoje zasluge i dobio pohvalu. On je svoju molitvu smatrao činom koji će ga preporučiti Bogu.“ – Kristove priče, str. 150.

b. Kako ovaj stav obezvrjeđuje Božju blagodat i zašto? Galaćanima 2:21.

„Farizej i carinik predstavljaju dvije velike grupe ljudi u koje se dijele svi oni koji u molitvi izlaze pred Boga. Njihovi prvi predstavnici bila su dva prva djeteta rođena na ovom svijetu. Kain se osjećao pravednim i pred Boga je izašao samo sa žrtvom zahvalnicom. On nije priznavao ni grijeh ni potrebu za milošću. Međutim, Abel je došao s krvlju koja je upućivala na Janje Božje. Došao je kao grešnik, priznajući da je izgubljen i da mu je jedina nada u nezasluženoj Božjoj ljubavi. Bog je s odobravanjem pogledao na njegovu žrtvu, a na Kainovu nije. Osjećaj da nam je Bog potreban i priznavanje vlastitog siromaštva i grijeha prvi su uvjet da budemo primljeni kod Boga.“ – Kristove priče, str. 152.

c. Na koji se način ovaj uobičajeni stav vidi u skoro svakoj lažnoj religiji? Rimljanima 10:2,3.

„Najveći dio svijeta pripada onoj grupi poklonika koji se povode za Kainovim primjerom; jer se skoro sve lažne religije zasnivaju na istom principu – da si čovjek može osigurati spasenje osobnim naporima. Mnogi tvrde da ljudskom rodu nije potrebno spasenje, nego razvoj – kako bi se sam mogao oplemeniti, uzdići i preporoditi. Kao što je Kain mislio da može osigurati božansko odobravanje i prinosom koji je predstavljao žrtvu bez krvi, tako se i ovi nadaju da će uzdići čovječanstvo do Božjeg uzora bez žrtve ispaštanja i pomirenja. Kainov slučaj pokazuje što je posljedica takvog shvaćanja, što čovjek neminovno postaje ako se odvoji od Krista. U čovjeku nema snage kojom bi se mogao sam obnoviti i preporoditi, jer čovječanstvo ne teži gore k onom što je božansko, već dolje k onom što je sotonsko.“ – Patrijarsi i proroci, str. 73.


Srijeda 18. listopada

4. BOŽANSKO PORIJEKLO PLANA

a. Što pokazuje da plan otkupljenja potječe od Boga, a ne od čovjeka? 1 Ivanova 4:19.

b. Kojim jednostavnim jezikom apostol Pavle opisuje dar otkupljenja? Efežanima 2:8.

„Gospod je vidio naše palo stanje; vidio je našu potrebu za milošću i, budući da je ljubio naše duše, dao nam je milost i mir. Milost znači naklonost prema onome koji je ne zaslužuje, onome koji je izgubljen. Činjenica da smo grešnici ne odvaja nas od Božje milosti i ljubavi, ali čini apsolutno nužnim pokazivanje Njegove ljubavi prema nama kako bismo mogli biti spašeni.“ – Odabrane poruke 1,str. 332.

c. U pogledu obećanja o otkupljenju, čemu nas uče haljine od kože koje je Bog dao našim praroditeljima? Postanak 3:21; Izaija 61:10.

„Za Boga je to čast što prima u zagrljaj ljubavi grešna ljudska bića koja se kaju, čisti ih od grijeha, previja njihove rane i oblači ih u haljine spasenja.“ – Proroci i carevi, str. 668.

„Nikakvo ovozemaljsko odijelo, nikakvo pokrivalo od smokvina lišća neće imati na sebi oni koji sjedaju s Kristom i anđelima za večeru svadbe Janjetove.

Samo plašt pravednosti koji je sam Krist osigurao za nas može nas učiniti prikladnima da se pojavimo u Božjoj prisutnosti. Ovim plaštom – odjećom svoje pravednosti – ogrnut će Krist svaku vjernu i istinski pokajanu dušu.“ – Kristove priče, 311.

„Obeshrabrena i duhom klonula dušo, ohrabri se, čak i ako si živjela u grijehu. Nemoj misliti da ti Bog možda neće oprostiti prijestupe i dozvoliti da Mu se približiš. Bog je u Kristu već učinio prvi korak. Dok si ti još bila u pobuni protiv Njega, On je pošao u potragu za tobom. Srca punog pastirske nježnosti i ljubavi On je ostavio devedeset i devet i pošao u pustinju tražiti onu što se izgubila. Dušu izudaranu i ranjenu, dušu koja je već na rubu propasti, On uzima u svoje naručje i s božanskom ljubavlju i radošću nosi je u siguran tor.“ – Kristove priče, str. 188, 189.


Četvrtak 19. listopada

5. MJERA BOŽJE LJUBAVI

a. Dokle doseže pomirenje koje je Bog obećao kroz Krista? Ivan 3:16; 2 Korinćanima 5:19.

„Pravilnu sliku o Božjem karakteru možemo steći jedino dubokim razmišljanjem o velikom planu otkupljenja. I djelo stvaranja bilo je pokazivanje Njegove ljubavi; ali beskrajna dubina božanske dobrote i suosjećanja otkrivaju se jedino u darovanju Krista za spasenje palog i izgubljenog ljudskog roda. 'Jer Bogu tako omilje svijet da je i Sina svojega jedinorođenog dao, da nijedan koji u Njega vjeruje ne pogine, nego da ima život vječni.' Tek kada je Krist održao Božji zakon i potvrdio njegovu pravednost, grešniku je omogućen oprost. Darovan je najskupocjeniji dar koji je nebo moglo dati da Bog ostane 'pravedan i da opravda onog koji je od vjere Isusove.' Zahvaljujući upravo tom daru ljudi su iz uniženosti izazvane grijehom i ponora propasti uzdignuti, da bi ponovno postali Božja djeca. Tako, kaže apostol: 'primiste Duha posinačkoga, kojim vičemo: Abba, Oče!'“ – Svjedočanstva, sv. 5, str. 739.

b. Kako je Isus veličanstveno prikazao Božju brigu i ljubav za svakog čovjeka? Matej 18:11-14.

„Isus nas pojedinačno poznaje i dirnut je osjećajem naše slabosti. On nas sve po imenu poznaje. On zna kuću u kojoj živimo, imena svih koji se u njoj nalaze. On u određenim trenucima daje uputstva svojim slugama da idu u određenu ulicu u određenom gradu, u tu i tu kuću, i nađu jednu od Njegovih ovaca.

Isus tako potpuno poznaje svaku dušu kao da je to jedna jedina duša radi koje je On umro. Nevolja svake duše pogađa Njegovo srce.“ – Želja vjekova, str. 479.


Petak 20. listopada

PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE:

1. Što bi se dogodilo da nema obećanja o otkupljenju?

2. Kako je plan otkupljenja prikazan kroz prinošenje žrtava?

3. Kako samopravednost obezvrjeđuje plan otkupljenja?

4. Kako Bog čini prvi korak u obnavljanju čovjeka?

5. Koliko blisko Bog poznaje svakoga od nas?

 <<    >>