Back to top

Sabbath Bible Lessons

Opravdanje Vjerom

 <<    >> 
2. lekcija Subota, 14. listopada 2017.

Problem grijeha

„Jer svi sagriješiše i izgubili su slavu Božju.“ – Rimljanima 3:23.

„Cjelokupna ljudska obitelj prekršila je Božji zakon, i kao prijestupnik zakona, čovjek je nepovratno izgubljen. On je sada Božji neprijatelj i nema snage učiniiti ništa dobro.“ – Odabrane poruke 1, str. 321.

Pročitati:   Patrijarsi i proroci, 22-39. 

Nedjelja 8. listopada

1. BOŽJA NAMJERA ZA ČOVJEČANSTVO

a. Po čijem obličju su stvoreni Adam i Eva, i s kojom namjerom? Postanak 1:26,27,31; Izaija 43:7.

„Kad je Adam izašao iz Stvoriteljevih ruku, bio je po svojoj fizičkoj, mentalnoj i duhovnoj prirodi sličan svome Stvoritelju. 'Stvori Bog čovjeka po svome obličju' (Postanak 1:27); Božja namjera bila je da što duže čovjek živi, potpunije otkriva ovaj lik – potpunije odsjajuje slavu Stvoriteljevu. Svi njegovi talenti mogli su se razvijati; veličina i snaga tih talenata trebala se stalno povećavati.“ –Odgoj, str. 15.

b. Iako naši praroditelji nisu nosili umjetnu odjeću, što ih je ipak pokrivalo kao znak njihove čistoće? Psalam 104:1,2 (uporedi s: Izlazak 34:29).

„Bezgrešni par nije imao na sebi umjetnih haljina; oni su bili zaogrnuti plaštem svjetlosti i slave, odjećom kakvu nose i anđeli.“ – Patrijarsi i proroci, str. 45.

„Bijelo ruho nevinosti nosili su naši praroditelji kad ih je Bog nastanio u svetom Edenu. Oni su živjeli u savršenom skladu s Božjom voljom. Sva njihova ljubav i svi njihovi najljepši osjećaji bili su posvećeni njihovom nebeskom Ocu. Divna i oku ugodna svjetlost, svjetlost koja dolazi od samog Boga, okružavala je ovaj sveti par. Te haljine svjetlosti bile su simbol njihove duhovne odjeće – nebeske nevinosti. Da su ostali Bogu vjerni, bili bi zauvijek odjeveni u to ruho.“ – Kristove priče, str. 310, 311.


Ponedjeljak 9. listopada

2. TEST LJUBAVI

a. U kojem smislu su naši praroditelji bili slobodni izvršiti božansku namjeru za njih? Ponovljeni zakon 30:19.

„Naši praroditelji, iako stvoreni nevini i sveti, nisu bili lišeni mogućnosti da pogriješe. Bog im je dao slobodnu volju i učinio ih bićima sposobnim da cijene mudrost i blagonaklonost Njegovog karaktera i pravičnost Njegovih zahtjeva, i da potpuno slobodno odlučuju: hoće li Mu ukazati ili pak uskratiti svoju poslušnost...

„Bog je mogao stvoriti čovjeka tako da bi mu bilo nemoguće prekršiti Njegov zakon; On je mogao zadržati Adamovu ruku da ne dodirne zabranjeni plod, ali u tom slučaju čovjek ne bi imao slobodnu volju, ne bi bio slobodno moralno biće, već samo poslušan stroj. Bez slobodnog izbora, njegova poslušnost ne bi bila dobrovoljna, već prisilna. On ne bi mogao slobodno razvijati svoj karakter.“ – Patrijarsi i proroci, str. 48, 49.

b. Kroz kakav su test odanosti naši praroditelji prošli? Postanak 2:16,17.

„Kad su Adam i Eva bili nastanjeni u prekrasan vrt, imali su sve što su mogli poželjeti i što im je bilo potrebno za sreću. Ali Bog je u svojoj mudrosti odlučio provjeriti njihovu odanost prije nego što ih prepusti vječnoj sigurnosti. Oni su imali Njegovu naklonost i On je razgovarao s Njima i oni s Njim. Ipak, Bog nije preselio zlo izvan njihovog domašaja. Sotoni je bilo dopušteno da ih kuša. Ako se odupru kušanju, bit će u neprekidnoj milosti Boga i nebeskih anđela.“ – The Story of Redemption, str. 24.

c. Opišite kako su naši praroditelji pokazali neposlušnost prema Bogu. 2 Korinćanima 11:3; Postanak 3:1-6.

„Sotona je svetom paru tako prikazao stvar kao da prijestup Božjeg zakona donosi čovjeku korist i sreću. Zar ne čujemo i danas slične varljive zaključke? Mnogi govore o uskogrudnosti onih koji se pokoravaju Božjim zapovijedima, dok za sebe tvrde da imaju mnogo šire poglede i uživaju znatno veću slobodu. To u stvari nije ništa drugo nego odjek kušačevih riječi izgovorenih još u Edenu: 'U onaj dan kad okusite s njega' – kad prestupite Božju zapovijed – 'postat ćete kao bogovi'.“ – Patrijarsi i proroci, str. 55.


Utorak 10. listopada

3. GRIJEH I NJEGOVE POSLJEDICE

a. Kako Biblija definira grijeh? 1 Ivanova 3:4.

„Definicija grijeha jasno je dana u Božjoj Riječi: 'Grijeh je bezakonje' – prijestup zakona, i to je naše jedino objašnjenje; on je otjelovljenje načela koje je u neprijateljstvu s velikim zakonom ljubavi na kojem se zasniva božanska vladavina.“ – Vjekovni sukob, str. 493.

b. Koja je tragična posljedica grijeha zadesila čovječanstvo? Postanak 3:19,23; Rimljanima 5:12.

„Božja namjera nije bila da sveti par zna za zlo, čak ni u najmanjoj mjeri. On im je pružao dobro bez ikakvih ograničenja, a zlo potpuno uskratio. Međutim, oni su, nasuprot Njegovoj zapovijedi, jeli plod sa zabranjenog drveta, a sada će nastaviti i dalje jesti te plodove – znat će što je zlo – tijekom cijelog svog života. Od tog vremena ljudski će rod biti salijetan Sotoninim kušanjima. Umjesto sretnog zanimanja koje im je prvobitno bilo namijenjeno, život pun briga i patnji sada je njihova sudbina. Bit će izloženi razočaranju, boli i tuzi, a naposlijetku će morati umrijeti.“ – Patrijarsi i proroci, str. 59.

c. Do koje je dodatne posljedice na ljudsku prirodu doveo pad u grijeh? Rimljanima 3:12; 7:14,18; 8:7.

„Adamu i Evi, poslije učinjenog prekršaja... stavljeno je do znanja da je njihova priroda toliko izopačena grijehom da im je uslijed toga umanjena snaga kojom bi se mogli suprotstaviti zlu i da bi samo Sotoni otvorili put da im uspješnije priđe. Dok su bili u stanju nevinosti oni su podlegli iskušenju; a sada, svjesni svoje krivnje, imali bi puno manje snage da se sačuvaju.“ – Patrijarsi i proroci, str.61.

„Posljedica jedenja roda s drveta poznavanja dobra i zla vidi se u iskustvu svakog čovjeka. U ljudskoj prirodi postoji sklonost prema zlu, sila kojoj se čovjek sam ne može oduprijeti.“ – Odgoj, str. 29.

„Sam od sebe on nije u stanju prepoznati grijeh, niti je u stanju cijeniti i poprimiti božansku prirodu. Kada bi mu se ona stavila na dohvat ruke, u njegovom tjelesnom srcu ne bi se našlo ništa što bi poželjelo da je zadobije.“ – Odabrane poruke 1, str. 340.


Srijeda 11. listopada

4. HALJINE OD SMOKVINOG LIŠĆA

a. Nakon što su postali svjesni gubitka svoje nevinosti i svjetlosti koja je bila njen simbol, što su Adam i Eva učinili pokušavajući prikriti svoju golotinju? Jesu li njihova pokrivala bila prihvatljiva? Postanak 3:7,8.

„Svojim padom u grijeh (naši praroditelji) presijekli su svoju vezu s Bogom a svjetlost koja ih je do tada okruživala nestala je. Nagi i posramljeni, pokušali su nebesko ruho nadoknaditi pokrivalom spletenim od smokvinog lišća.“ – Kristove priče, str. 311.

b. Kako u duhovnom smislu grešnici sebi prave haljine od smokvinog lišća još od pada u grijeh? Rimljanima 10:3.

„To je isto ono što prijestupnici Božjeg zakona ne prestaju činiti od dana kad su Adam i Eva prvi put otkazali poslušnost. Oni pletu pokrivala od smokvinog lišća kako bi pokrili svoju golotinju prouzrokovanu prijestupom. Oni nose ruho koje su sami napravili, – pokušavaju vlastitim djelima pokriti svoje grijehe i na taj se način učiniti ugodnima Bogu.“– Kristove priče, str. 311.

c. Koja nas obmana navodi da smatramo kako možemo sebe učiniti Bogu prihvatljivima? Jeremija 17:9; Izaija 64:6.

„Mnogi su obmanuti u vezi sa stanjem u kojem se nalazi njihovo srce. Ne uviđaju kako je prirodno srce varljivo više od ičega i nepopravljivo opako. Zaogrću se vlastitom pravednošću i zadovoljavaju se dostizanjem ljudskih mjerila karaktera koja su sami postavili, ali kako je strašan njihov neuspjeh kad ne uspijevaju dostići božansko mjerilo; sami od sebe ne mogu udovoljiti Božjim zahtjevima...

Cjelokupna ljudska obitelj prekršila je Božji zakon i kao prijestupnik zakona čovjek je nepovratno izgubljen. On je sada Božji neprijatelj i nema snage učiniti ništa dobro. 'Jer tjelesno mudrovanje neprijateljstvo je Bogu, jer se ne pokorava zakonu Božjem niti može' (Rimljanima 8:7).“ – Odabrane poruke 1, str. 306.


Četvrtak 12. listopada

5. CIJELI SVIJET KRIV PRED BOGOM

a. Kako je cijeli ljudski rod pretrpio neuspjeh u izvršavanju Božje prvobitne namjere? Rimljanima 3:23.

b. Kao standard pravednosti, kojoj svrsi služi Božji zakon? Rimljanima 3:19,20; Galaćanima 3:24.

„Zakon stoji čvrsto a pravda strogo upućuje grešnika na njegove svete zahtjeve. Namjena zakona nije spasiti grešnika niti oprostiti, već osuditi. On ne može biti promijenjen kako bi se prilagodio čovjeku u njegovom grešnom stanju. Kako onda Božja pravda može biti zadovoljena a Njegova naklonost pridobivena? Ne djelima; 'jer se djelima zakona nijedno tijelo neće opravdati pred Njim.' Grešnik u svojoj vlastitoj snazi ne može udovoljiti zahtjevima Božjim.“ – The Signs of the Times, July 31, 1901.

c. Koje se pitanje javlja među grešnicima još od pada u grijeh i koji je jedini odgovor na njega? Job 9:2; 25:4-6; Ivan 1:29.

„U svakoj zajednici nalaze se duše koje su nezadovoljne. One svake subote trebaju čuti nešto što će im pomoći na putu spasenja i naučiti ih kako postati bolji kršćani. Važna stvar koju oni trebaju znati jest: Kako grešnik može biti opravdan pred Bogom? Predstavite im put spasenja u svojoj jednostavnosti. Uzdignite Isusa kao grešnikovu jedinu nadu.“ – The Review and Herald, .


Petak 13. listopada

PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE:

1. S kakvom je namjerom Bog stvorio čovjeka?

2. Zašto je bilo važno čovječanstvu dozvoliti slobodu u izboru da služi Bogu?

3. Kojem smo grešnom stanju svi izloženi, budući da smo odvojeni od Boga?

4. Kako ja mogu biti kriv što sebi pravim haljine od smokvinog lišća?

5. U kome jedino mogu naći nadu za svoje grešno stanje?

 <<    >>