Nedjelja
1. listopada
1. LUTHER PRONALAZI SVJETLOST
a. Koja parabola ilustrira iskustvo Martina Luthera kada je prvi put pronašao Bibliju? Matej 13:44-46.
„Kad je Luther jednoga dana pregledao knjige u knjižnici fakulteta, otkrio je jednu Bibliju na latinskom... Prije toga, slušao je na javnim bogoslužjima čitanje pojedinih dijelova evanđelja i poslanica, i pretpostavljao da je to cijeli sadržaj Svetih spisa. Sada je prvi put ugledao Bibliju u cjelini. Sa strahopoštovanjem i čuđenjem okretao je svete stranice; srce mu je ustreptalo a puls radio brže dok je čitao riječi života.“ – Vjekovni sukob, str. 122.
b. Kakav je utjecaj duboko proučavanje Riječi imalo na Luthera? Psalam 119:130; Jeremija 15:16.
„Onaj koji jednom okusi Kristovu ljubav, taj neprekidno čezne za tim da dobije više, ali i ne traži ništa drugo. Njega ne privlače bogatstva, počasti i zadovoljstva ovog svijeta. Njegovo srce stalno čezne da dobije što više od Krista.“ – Želja vjekova, str. 187.
Ponedjeljak
2. listopada
2. SVJETLOST SE PROLAMA KROZ TAMU
a. Dok je Luther dalje proučavao Bibliju, kakvo je uvjerenje osjećao u pogledu svog života? Izaija 6:5.
„Anđeli poslani s neba bili su pored (Luthera), a zrake svjetlosti s Božjeg prijestolja otkrivale su njegovom razumu blaga istine. Uvijek je strahovao da će uvrijediti Boga, a sada ga je kao nikada ranije svladalo duboko uvjerenje o vlastitoj grešnosti.
„Ozbiljna težnja da se oslobodi grijeha i nađe mir u Bogu konačno ga je navela na to da stupi u samostan i posveti se redovničkom životu.“ – Vjekovni sukob, str. 122, 123.
b. Dok je Luther težio naći oprost i mir kroz bolna djela pokore, čemu ga je Bog pokušavao naučiti? 1 Timoteju 1:15.
„Pobožni Staupitz otvorio je Božju Riječ Lutherovom umu i preporučio mu da odvrati pažnju od samoga sebe, da prestane razmišljati o beskrajnom mučenju kojim će, navodno, Bog kazniti prijestupnike svog zakona i da umjesto toga gleda na Isusa, svoga Spasitelja koji oprašta grijehe. 'Umjesto da mučiš sebe zbog svojih grijeha, baci se u Spasiteljevo naručje. Uzdaj se u Njega, u pravednost Njegovog života, u pomirenje zahvaljujući Njegovoj smrti... Slušaj Sina Božjeg. On je postao čovjek da bi i tebi osigurao božansku milost. Ljubi Ga, jer je On najprije tebe ljubio.'“ – Vjekovni sukob, str. 123, 124.
c. Koja je temeljno biblijska istina Lutheru postala jasna, dok se na svojim koljenima penjao Pilatovim stepenicama? Rimljanima 1:17.
„Jedan novi papin dekret obećavao je oprost svima onima koji se na koljenima uspnu uz takozvane 'Pilatove stepenice', kojima je, kako se govorilo, naš Spasitelj silazio kada je napustio rimsku sudnicu i koje su, navodno, nekim čudom iz Jeruzalema prenijete u Rim. Jednoga dana Luther se pobožno penjao uz te stepenice, kada se iznenada začuo jedan glas sličan grmljavini: 'Pravednik će od vjere živjeti' (Rimljanima 1:17). Postiđen i uplašen, skočio je na noge i pobjegao s tog mjesta. Ovaj navod iz Biblije nikad više nije prestao djelovati na njegovu dušu. Od tada je jasnije nego ikada ranije shvaćao kolika je zabluda da se spasenje može zaslužiti ljudskim naporima, i uvidio potrebu neprekidne vjere u Kristove zasluge.“ – Vjekovni sukob, str. 125.
Utorak
3. listopada
3. SPAŠENI MILOŠĆU, KROZ VJERU
a. Kada je 1517. godine Luther objavio 95 teza protiv moći oproštajnica, kako je on naučavao da svojim djelima čovjek ne može kupiti oprost? Galaćanima 2:16; Djela 20:21.
„Luther... je ukazivao narodu na odvratni karakter grijeha i učio da je čovjeku nemoguće vlastitim djelima umanjiti krivnju ili izbjeći kaznu. Samo pokajanje pred Bogom i vjera u Krista mogu spasiti grešnika. Božja se milost ne može kupiti; ona je besplatni dar od Boga. Savjetovao je narod da ne kupuje oproštajnice već da vjerom gleda u raspetog Otkupitelja. Pričao im je vlastito bolno iskustvo, kako je uzalud nastojao spasenje osigurati ponižavanjem i pokajničkim mučenjem tijela, i uvjeravao je svoje slušatelje da je mir i radost našao tek onda kad je odvratio pogled od sebe samoga i povjerovao u Krista.“ – Vjekovni sukob, str. 129.
b. Kako i kroz koga jedino bivamo spašeni od grijeha? Rimljanima 1:16; Efežanima 2:8-10.
„Istaknute (Lutherove) teze pokazale su da vlast za opraštanje grijeha i oslobađanje od kazne nikada nije bila povjerena papi, niti bilo kojem drugom čovjeku... Reformator je jasno prikazao i činjenicu da je Kristovo evanđelje najdragocjenije blago crkve i da se Božja milost, otkrivena u njemu, besplatno pruža svima koji je traže pokajanjem i vjerom.“ – Vjekovni sukob, str. 130.
c. Od koga dobivamo spasonosnu vjeru u Isusa i kako je možemo još učvrstiti? Rimljanima 10:9; Luka 17:5.
„Vjera koja nas osposobljava da primimo Božje darove i sama je dar, od kojeg je izvjesna mjera usađena u svako ljudsko biće. Ona raste kad se vježba u primanju Božje Riječi. Da bismo ojačali vjeru, moramo je često dovoditi u dodir s Riječju.“ – Odgoj, str. 253, 254.
„Braćo, vi ste sami sebe toliko odgojili i obrazovali u sumnjama i preispitivanjima, da morate preodgojiti svoje duše u pogledu vjere. Morate govoriti vjeru, živjeti vjeru, morate pokazivati vjeru, kako biste imali više vjere.“ – Faith and Works, str. 78.
Srijeda
4. listopada
4. PISMO - TEMELJ NAŠE VJERE
a. Koji je Lutherov stav prema autoritetu Pisma postao ključno načelo reformacije? Kološanima 2:8; Izaija 8:20.
„(Luther) je odlučno izjavio da kršćani ne trebaju primati nikakav drugi nauk osim onog koji se temelji na autoritetu svetih spisa Biblije. Ove su riječi pogađale u sam temelj vrhovne papske vlasti, i predstavljale bitni princip reformacije.“ – Vjekovni sukob, str. 126.
b. U svom naporu da se suprotstavi utjecaju Lutherovih učenja, 1529. godine njemački car pripremio je dekret koji će stati na kraj vjerskoj slobodi i povratiti autoritet Rimokatoličkoj crkvi. Koja dva principa sadržana u protestu njemačkih knezova protiv ovog dekreta predstavljaju srž protestantizma? Djela 4:18-20; 5:28,29; Matej 15:8,9.
„Načela ovog čuvenog protesta predstavljaju srž protestantizma. Protest je posebno bio usmjeren protiv dviju ljudskih zloupotreba u pogledu vjere; prva je uplitanje građanske vlasti u pitanja vjere i savjesti a druga je samovolja i tiranija od strane crkvenog autoriteta. Nasuprot ovim zloupotrebama, protestantizam uzdiže snagu savjesti iznad svjetovne vlasti, a autoritet Božje Riječi iznad autoriteta vidljive crkve. Na prvom mjestu on zemaljskim vladarima poriče pravo da se miješaju u ono što je božansko, izjavljujući zajedno s prorocima i apostolima: 'Većma se treba Bogu pokoravati negoli ljudima.' U prisutnosti krune Karla V, on uzdiže krunu Isusa Krista. On ide i dalje, ističe nepogrešivo načelo da se svako ljudsko učenje mora potčiniti Riječi Božjoj.' Podnositelji protesta su, osim toga, istaknuli svoje pravo da svoja vjerska osvjedočenja o istini mogu slobodno obznanjivati, i da ono što Riječ Božja uči mogu ne samo vjerovati i sami sprovoditi u život, nego i drugima propovijedati, poričući svećenicima i građanskim vlastima pravo da se u to miješaju. Protest u Speyeru bio je ozbiljno svjedočanstvo protiv vjerske netrpeljivosti i odlučna obrana prava svakog pojedinca da služi Bogu prema svojoj savjesti.“ – Vjekovni sukob, str. 203, 204.
„Sotonina taktika u borbi protiv Boga i Njegove Riječi nije se ni u čemu promijenila; on se još uvijek, kao što je to činio i u šesnaestom stoljeću, protivi tome da Sveto Pismo postane pravilo vjere i života. I danas se puno odstupa od učenja i propisa Biblije i zato je potrebno vratiti se velikom načelu protestantizma – Biblija i samo Biblija kao pravilo vjere i dužnosti.“ – Vjekovni sukob, str. 204, 205.
Četvrtak
5. listopada
5. RIJEČ DONOSI ŽIVOT DUŠI
a. Što Božja Riječ čini za one koji je slušaju ili čitaju? Psalam 119:103,104.
b. Kako su Lutherova učenja u pogledu Božje Riječi utjecala na one koje je on podučavao? Rimljanima 10:17; Hebrejima 4:12.
„Božja Riječ kojom je Luther provjeravao svako učenje i svaki zahtjev, bila je kao mač oštar s obje strane, koji je krčio sebi put do srca ljudi. Svuda se budila želja za duhovnim napretkom. Svuda se osjećala glad i žeđ za pravdom, što vjekovima nije bio slučaj. Pogled naroda, tako dugo usmjeravan na ljudske obrede i zemaljske posrednike, sada je u pokajanju i vjeri upravljen samo na Krista i to raspetoga.“ – Vjekovni sukob, str. 133.
c. Što će se događati dok budemo proučavali i izvršavali Božju Riječ? Ivan 17:17.
„Sveti spisi predstavljaju veliku pokretačku snagu za preobražaj karaktera... Riječ Božja, ako se proučava i sluša, može snažno djelovati na srca potiskujući sve nesvete osobine. Sveti Duh dolazi da nas osvjedoči o našoj grešnosti, a vjera koja se budi u srcu djeluje kroz Kristovu ljubav i čini nas Njemu sličnima u tijelu, duši i duhu. Tek tada nas Bog može upotrijebiti da Njegovu volju vršimo. Sila koja nam je izvana dana djeluje iznutra, nagoneći nas da istinu koju smo primili prenosimo i na druge.“ – Kristove priče, str. 100.
Petak
6. listopada
PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE:
1. Kako je Luther reagirao kada je prvi put pronašao Bibliju?
2. Koja zabluda je Lutheru postala jasna dok se penjao Pilatovim stepenicama?
3. Na koji jedini način grešnik može biti spašen?
4. Kako možemo nastaviti podržavati i uzdižemo srž protestantizma i danas?
5. Kakvu ulogu sveti spisi imaju u preobražaju karaktera?