Back to top

Sabbath Bible Lessons

Lutanje kroz pustinju (2)

 <<    >> 
5. lekcija Subota, 2. svibnja 2020.

Odlazak sa Sinaja

"A sve se to kao primjer događalo njima, a napisano je za upozorenje nama do kojih dopriješe krajevi vremenâ." -1. Korinćanima 10:11.

"Stalna gunđanja Izraelaca i kazna Božjom srdžbom zbog njihovih prijestupa zapisane su u svetoj povijesti da bi bile na blagoslov Božjem narodu koji će poslije živjeti na Zemlji. Štoviše, to je trebalo biti upozorenje onima koji će živjeti pred sam kraj vremena." —Povijest otkupljenja, str. 112.

Predlažemo da pročitate:   Patrijarsi i proroci, str. 374–386. 

Nedjelja 26. travnja

1. PUTOVANJE KROZ PUSTINJU

a. Zašto je Mojsije pozvao Hobaba da prati Izraelce? Je li on prihvatio poziv? Brojevi 10:29–31; Suci 1:16; 4:11.

"Iz ovog plemena je bio Hobab, Mojsijev šurjak, koji je pratio Izraelce na njihovim putovanjima kroz pustinju te im je svojim poznavanjem zemlje pružio vrijednu pomoć." —Patrijarsi i proroci, str. 628.

b. Kakve molitve je Mojsije upućivao kad se oblak podigao i kad je Kovčeg polazio, a kakve kad je počivao? Brojevi 10:35, 36.

"Bog je vodio Izraelce na njihovim putovanjima. Spuštanje stupa od oblaka označavalo je mjesto njihova taborovanja, i sve dok su trebali ostati u taboru, oblak je počivao nad Šatorom. Kad su trebali nastaviti svoje putovanje, on se uzdizao iznad svetog Šatora. Zaustavljanja i polasci su obilježavani svečanim prizivanjem Gospoda."— Patrijarsi i proroci, str. 376.


Ponedjeljak 27. travnja

2. PONOVNO GUNĐANJE

a. Kroz kakvu zemlju je izraelski narod putovao nakon što su napustili Sinaj? Zašto? Ponovljeni zakon 8:15, 16; Jeremija 2:6.

"Kako su napredovali, put je postajao sve teži. Put je prolazio kroz stjenoviti krš i neplodnu pustinju. Posvuda oko njih je bila pustinja: “po zemlji pustoj, jedva prohodnoj, po zemlji mračnoj i suhoj, po zemlji kojom nitko ne prolazi, nit se tko nastanjuje” (Jer. 2:6). Kamenite klisure, blizu i daleko, bile su preplavljene muškarcima, ženama, djecom, životinjama i kolima, dugim kolonama stada. Napredovali su sporo i naporno, a mnoštvo, nakon dugog razdoblja taborovanja, nije bilo spremno izdržati opasnosti i teškoće putovanja." — Patrijarsi i proroci, str. 377.

b. Što se dogodilo kad je narod počeo gunđati zbog teškoća na putu? Brojevi 11:1–3.

„Nakon tri dana putovanja čuli su se otvoreni prigovori. Oni su dolazili iz svjetine, od koje se mnogi nisu posvema sjedinili s Izraelom i koji su neprekidno tražili povod za zamjerke. Prigovarači nisu bili zadovoljni pravcem kretanja te su neprekidno tražili pogreške na putu kojim ih je Mojsije vodio, premda su dobro znali da je on, kao i oni, slijedio oblak koji ih je vodio. Nezadovoljstvo je bilo zarazno te se uskoro raširilo taborom.“ — Patrijarsi i proroci, str. 377.

„Oni su primili veliku svjetlost jer su bili svjedoci Božjeg veličanstva, sile i milosti, te je njihovo nezadovoljstvo i nevjerovanje navuklo na njih veću krivicu. Nadalje, oni su se zavjetovali da će prihvatiti Jahvu kao svog kralja i slušati Njegov autoritet. Njihovo mrmljanje je sada bilo pobuna, i kao takvo, ono je moralo biti strogo i očito kažnjeno ako je Izrael trebalo sačuvati od anarhije i propasti. „Jahvin oganj izbi među njima i spali jedan kraj tabora.” Najveći su krivci među onima koji su prigovarali pobijeni munjama koje su sijevale iz oblaka.“ — Patrijarsi i proroci, str. 379.


Utorak 28. travnja

3. ŽUDNJA ZA MESOM

a. Na što su se iduće Izraelci žalili te od koga je ovo gunđanje počelo? Brojevi 11:4–6; Psalam 78:18–20.

„Izraelci su, tijekom svog robovanja u Egiptu, bili prisiljeni živjeti na najjednostavnijoj hrani, ali apetit oblikovan oskudicom i teškim radom učinio ju je ukusnom. Međutim, mnogi Egipćani koji su bili s njima, navikli su se na bogatu hranu i oni su prvi prigovorili. Prilikom davanja mane, neposredno prije Izraelovog dolaska na Sinaj, Gospod im je dao meso kao odgovor na njihove povike, ali samo za jedan dan.

Bog im je jednostavno mogao dati meso kao što im je dao manu, ali je ovo ograničenje bilo za njihovu dobro. Njegova je namjera bila da im da hranu koja je prikladnija za njihove potrebe od teške hrane na koju su se navikli u Egiptu. Iskvareni apetit je trebalo učiniti zdravijim da mogu uživati u hrani koja je prvotno dana čovjeku, u plodovima zemlje što ih je Bog dao Adamu i Evi u Edenu. To je bio razlog zbog kojeg je Izrael u velikoj mjeri bio lišen životinjske hrane.“ — Patrijarsi i proroci, str. 377, 378.

„Zdravlje tijela, a naročito probavnih organa, zavisi umnogome od duševnog raspoloženja i stanja u kome se nalazi čovjekov duh. Za ishranu svog naroda, kada je bio u pustinji, Gospod uopće nije predvidio meso, zato što je znao da upotreba takve hrane potiče bolest i nepokornost. Da bi izmijenio i oplemenio njihove sklonosti, i u njima aktivirao više sile uma, uskratio im je meso mrtvih životinja. Dao im je hranu anđeosku, manu s neba.“ —Biblijski komentari, 1. str. 1112, 1113.

b. Kako je njihova želja za mesom ispunjena te koje su bile posljedice? Brojevi 11:31–34; Psalam 78:26–32.

„Bog je dao narodu ono što nije bilo za njihovo najveće dobro jer su oni to ustrajno željeli. Oni nisu bili zadovoljni onim stvarima koje bi im koristile. Njihove su pobunjeničke želje ispunjene, ali oni su morali snositi posljedice. Jeli su bez ograničenja i njihova je neumjerenost ubrzo kažnjena.“ —Patrijarsi i proroci, str. 382.


Srijeda 29. travnja

4. POUKA ZA NAS

a. Budući da su Izraelci već navikli na običnu, jednostavnu hranu, koje prijašnje upozorenje su zanemarili? Izlazak 23:2 (prvi dio). Što trebamo učiniti kad smo u iskušenju da gunđamo i prigovaramo Božjim putevima? Psalam 107:21, 22; Filipljanima 4:6, 7.

b. Koje još pouke možemo naučiti iz buntovnog ponašanja Izraelaca u pustinji? 1. Korinćanima 10:5, 6.

„Bog je Izraelce izveo iz Egipta da bi ih naselio u Kanaanskoj zemlji kao čist, svet i sretan narod. Da bi ostvario ovaj cilj, On ih je za njihovo dobro i dobro njihova potomstva podvrgnuo disciplini. Da su bili voljni odreći se apetita, iz poslušnosti njegovim mudrim ograničenjima, slabost i bolesti ne bi im bile poznate. Njihovi bi potomci bili tjelesno i mentalno snažni. Oni bi imali jasno razumijevanje istine i dužnosti, oštru sposobnost razlučivanja i zdravo rasuđivanje. Ali njihova nevoljnost da se pokore Božjim ograničenjima i zahtjevima u velikoj ih je mjeri spriječila da dostignu visoko mjerilo koje je On želio da oni dostignu i prime blagoslove što ih je On bio spreman dati.“ — Patrijarsi i proroci, str. 378.

c. Što prvo trebamo učiniti kako bismo osigurali da ne žudimo za zlim stvarima ? Rimljanima 13:14.

„Moramo se boriti protiv grijeha koji ratuju protiv duše. Ne možete ovo učiniti svojom snagom, nego dođite Isusu s vjerom. On će vam pomoći i osnažiti vas da ostavite svoje zle sklonosti te vas odjenuti istinskom ljepotom Njegovog karaktera. Mi smo pozvani obući se u Gospoda Isusa. Jednostavna vjera i poslušnost idu zajedno. Vaša vjera bez poslušnosti Božjem svetom zakonu nema vrijednosti, ali poslušnost Bogu i vjera u Veliku žrtvu koja je učinjena – da je Njegova krv prolivena zbog vas i da vi prihvaćate Kristovu pravednost – će vas učiniti pobjednikom. Vjerujte u Isusa Krista i On će vas učiniti i nečim više od osvajača ”—The Youth’s Instructor, 18. kolovoza 1886.


Četvrtak 30. travnja

5. OTROV ZAVISTI

a. Što se dogodilo u Hacerotu i kako je to otkrilo razliku između Mojsijevog karaktera i karaktera Arona i Mirjam? Brojevi 12:1–9.

„Bog je izabrao Mojsija i dao mu svog Duha, a Mirjam i Aron su svojim mrmljanjem bili nevjerni ne samo prema svom izabranom vođi već i prema samom Bogu. Buntovni šaptači su pozvani pred Šator i suočeni licem u lice s Mojsijem… Njihov proročki dar nije osporavan, i Bog im je možda govorio u viđenjima i snovima. Ali Mojsije, kojeg je Bog proglasio: „Od svih u kući mojoj najvjerniji je on”, imao je bliskiji odnos. Bog je s njim razgovarao „iz usta u usta.“ — Patrijarsi i proroci, str. 384, 385.

b. Kako je Gospod pokazao svoje nezadovoljstvo i kako je kazna za Mirjam ublažena kad je Mojsije molio za nju? Brojevi 12:10–16.

„Zavist je jedna od najpodlijih osobina ljudskog srca i jedna s najpogubnijim učincima. Mudri čovjek kaže: „Jarost je okrutna i srdžba žestoka a tko će odoljeti zavisti?” (Izreke 27:4.)

Ogovaranje ili osuđivanje nečijih motiva i djela ne smije se olako uzimati. Mi moramo poštovati one kojima je Bog ukazao čast. Kazna koja je snašla Mirjam treba biti ukor svima koji popuštaju ljubomori i govore protiv onih kojima je Bog povjerio teret njegovog djela.“— Patrijarsi i proroci, str. 385, 386.


Petak 1. svibnja

PITANJA ZA OSOBNO RAZMIŠLJANJE

1. Kako je Bog vodio svoj narod u njihovim putovanjima? Kako nas On vodi danas?

2. Zašto je gunđanje Izraelaca zbog Mojsijevog vodstva bilo toliko grješno?

3. Zašto Bog želi da danas naša prehrana bude jednostavna i vegetarijanska?

4. Koji blagoslovi proizlaze iz samoodricanja u apetitu?

5. Kako smo mi ponekad zavidni na jednak način kao i Mirjam?

 <<    >>